Piše: Srđan Mazalica za svoj blog
Gaženje građanskih sloboda, i prava na mišljenje i stav, medijska represija…?! Ja bih rekao vještački izazvana kriza i bespotrebna “vika i vriska”, da citiram sam zakon. Društvene mreže: sveta krava slobode govora ili plodno tlo za govor mržnje, podstrekavanje nasilja, istraživanje ruda i gubljenje vremena?! Sloboda je privilegija, ali i odgovornost.
U ovom zakonu je problematizovano to što se proširuje pojam javnog mjesta, pa se kaže “Javno mjesto, u smislu ovog zakona, jeste i svako drugo mjesto na kojem je počinjen prekršaj, a posljedica je nastupila na javnom mjestu.” Društvene mreže se nigdje ne spominju (u zakonu), a ako se na njih i mislilo, mora nastupiti posljedica (u smislu kršenja javnog reda i mira) na javnom mjestu, kako bi se kršenje javnog reda i mira na društvenim mrežama moglo sankcionisati.
Poslanici opozicije su demonstrativno napustili skupštinsku salu tokom diskusije o prijedlogu zakona. Ali šta su radili prošle godine kada se diskutovalo o nacrtu?! Iz stenograma se može vidjeti da oni uopšte nisu obratili pažnju na ono što je za njih danas sporno, ili uopšte nisu čitali zakon.
Sjednica Odbora za evropske integracije i regionalnu saradnju je posebna priča. Na istu je predsjednik Odbora Branislav Borenović pozvao medije, kojima je obećao da će tražiti povlačenje Zakona o JRiM iz procedure. Onda pomenuti zakon nije predložio u dnevni red sjednice Odbora. Kad smo završili zakone (akte), pod tačkom razmatranja izjava o usklađenosti onih zakona koji su neprimjenjivi s aspekta acquis communautaire, predložio je zaključak da Vlada povuče Zakon o JRiM iz procedure. Zaključak nije prošao. Da je prošao, ne bi bio obavezujući za Vladu. Novinari čekali dva i po sata džabe. Da je u julu prošle godine na sjednici Odbora (na kojoj nije prisustvovao), kod razmatranja nacrta zakona predložio da se do forme prijedloga zakona isti uskladi sa direktivama i konvencijama koje on navede, da je u plenumu tada diskutovao (a nije) i ukazao na problem neusklađenosti zakona sa EU acquis, da je na sjednici Odbora predložio Zakon o JRiM u dnevni red, a mi odbili, mogao bih prihvatiti kritiku. Ali ovako, tri propuštene prilike i jedno jaukanje.
Uglavnom, na 35.sjednici NS RS, u julu 2014. godine, kad se raspravljalo o nacrtu zakona, iz redova opozicije smo mogli čuti dvije diskusije iz SDS-a (Darko Banjac i Kostadin Vasić), nijednu diskusiju iz PDP-a, i nijednu diskusiju iz NDP-a. Predsjednik Odbora za bezbjednost Nenad Stevandić nije prisustvovao raspravi, kao ni predsjednik Odbora za evropske integracije i regionalnu saradnju Branislav Borenović. U nastavku, izvod iz stenograma sa diskusijama dva poslanika opozicije koji jesu diskutovali o zakonu:
PREDSJEDNIK RADOJIČIĆ
Hvala,
Bezbjednost, od bezbjednosti nikad nikoga nema, ja ću tražiti od njih da se raspuste, jer svaki put ja čitam izvještaj.
Odbor za bezbjednosti je na svojoj sjednici održanoj 30. juna razmatrao Nacrt zakona o javnom redu i miru.
Sjednici su prisustvovali: Stevandić, kojeg opet nema, Kraljević, Tadić, Gluhaković, Đerić i Glamočak, odsutan Milan Kovač.
Obrazloženje podnio Radislav Jovičić, ministar Unutrašnjih poslova. Nakon provedene rasprave u kojoj su učestvovali članovi Odbora, Odbor je usvojio stav, da su ispunjeni uslovi da se nacrt zakona o javnom redu i miru razmatra na 35. sjednici.
Otvaramo raspravu.
Darko Banjac.
DARKO BANJAC
Uvaženi predsjedniče NS, potpredsjednici, kolegice i kolege narodni poslanici, poštovani članovi Vlade Republike Srpske.
Kao što je u obrazloženju za donošenje Zakona o javnom redu i miru, obrazloženjeno da je novi zakona predložen u nacrtu iz razloga, što je veliki broj članova izmjenjen dopunjeni, i novi članovi su stavljaeni u zakon, i to je razlog za donošenje novog zakona. S tim se apsolutno slažem. Lično smatram da Zakon o javnom redu i miru, treba da obuhvati što veći broj ponašanja koji se mogu podevesti pod prekršaje, jer sa promjenama savremenog života mijenjaju se i različite vrste prekršaja.
Kroz zakon o javnom redu i miru proćiću u smislu, pošto je riječ o nacrtu i želim dati neke sugestije, odnosno želim dati sovj lični doprinos i naravno SDS-a, u izradi prijedloga zakona o javnom redu i miru.
Pa shodno tome, namjerno ću pročitati član 2. stav 2. ”Prekršajima javnog reda i mira smatraju se: prekršaji protiv funkcionisanja državnih organa i javnih službi, prekršaji protiv interesa maloljetnika i drugih kategorija lica i ostali prekršaji javnog reda i mira koji su učinjeni na javnom mjestu”.
Vidjećete iz mog izlaganja zašto sam to uradio.
Ono što hoću da kažem, jeste da ponovo ponavljam ovaj zakon, ovaj zakon je sveobuhvatan, i moja sugestije na zakon jeste – da kad se vrši klasifikacija pojednih prekršaja trebalo bi da se obrati pažnja na težinu prekršaja na osnovu toga da se izvrši klasifikacija prekršaja. Težina prekršaja u samom smislu riječi može se određivati i kaznom, novčanom kaznom, odnosno zaštitnom mjerom koja je propisana.
u ovom slučjau u članu 7. i 8. prkršaji su definisani, svađa, vrisk, neprstojno ponašanje u članu 7. i u članu 8. vrijeđanje, nema ništa protiv toga, ali predlagač treba da obrati pažnju, da pokuša da neke stvari konkretizuje i da samnji ovu opširnost, koja je napisana iz razloga što različito poimanje, vrijeđanje, lične ugroženosti, može se različito za svakgo građanina i za pojedine sredine, i zbog toga treba da se na to obrati pažnja.
Što se tiče novačnih kazni, sada se vraćam uprava na stav 2. člana 2. upravo koji sam pročitao, riječ je o različitom rasponu i propisu različitih kazni, za pojedine prekršaje a zavisno od težine prekršaja.
Pa imamo slučaj da u članu 12. gdije se navodi tuča i fizički napad, propisana je novčana kazna od 400 do 1200 maraka, a u kategoriji osnovni prkršaji javnog reda i mira nalazi se i vračanje gdje je kazna za taj prekršaj propisana od 500 do 1500 maraka, a pročitaću namjerno ovaj stav 1. član 20. ”Ko se bavi vračanjem, proricanjem sudbine ili sličnim obmanjivanjem, ili ko objavljuje oglase, propagira ili na drugi način građane poziva ili podstiče da se podvrgnu vračanju ili proricanju sudbine, ili ko u vračanju na bilo koji način pomaže licu koje se bavi tim aktivnostima, kazniće se novčanom kaznom od 500 KM do 1.500 KM.
Lično smatram da tuča i fizički napad ne mogu biti izjednačeni, a pogotovo da vračanje treba da bude teži prekršaj o tuče i fizičkog napada. A po kazni koja je propisana vračanje ili gledanje u dlan, gledanje u šoljicu, gledanje iz gra, ako je na javnom mjestu, a definisano je javno mjesto u članu 2. kroz stavove, šta je onda u tom slučjau sve to može p redstavljati ovaj prekršaj. Ja znam da je dat raspon kazni, ali je takođe minimalna kazna koja se može propisati za vrčanje je 500 za tuču 400 KM:
Na to se mora obratiti pažnja, imam osjećaj da kad je vršena klasifikacija prekrašaja, sad da ne prolazim kroz sve prekršaje mogao bih nabrajati, i upoređivati različite prekrašaje, uzeo sam simptomatične prekršaje jer znam da će ovo zaparati uho i vama i uvaženim ministrima, poslnaicima, vračanje i tuča, fizički napad i td.
Treba obratiti pažnju da sankcije koje se propisuju, ne prpisuju na osnvou toga, za ovo bi moglo ovako, a za ovo ovakvui kaznu propisati, a ne na osnovu statističkih podataka da li ima efketa na te slučaj, kao što je obrazloženo u obraloženjima za donošenje zakona i klasifikacija pojedinih prekršaja koje imamo ovdje u prilogu, kako sastavni dio ovog nacrta zakona, nego treba se vidjeti sama težina prekršaja, možda nekome za vračanje kad ga tri puta kaznite po 1500 maraka, nije mnogo, ali težina tog prekršaja i težina prekršaja koji ima isti raspon kazni, odnosno manji raspon, čak, a manji nivo donje granice kazne, nisu u suštini ista težina prekršaja.
Sada dolazi stav 2. člana 2. koji sam pročitao vi ste sami rekli, način težine prekršaja kad ste tamo nabrajali, pa sad dolazimo do grupe prekršaja koji se odnose na prekršaje funkcionisanja državnih organa i javnih službi, gdje se kaže, ometanje državnih oragna, privrednih društava i drugih lica u vršenju javnih službi je takođe jedan od prekršaja u članu 24. predviđena je kazna od 500 do 1500 maraka, ponavljam još jednom, veća šteta za prekršaj ovaj nego za neke pojedine druge prekršaje, koje može nastupiti po društvo, po pojedino fizičko i pravno lice. Iz tih razloga, dajem sugestijmu da u prijedloga zakona, prekršaje izvršite klasifikaciju prekršaja na osnovu predviđene kazne, ne na osnovu statističkih podataka, ukoliko je potrebno za neke prerkašaje izreći veće vrste kazne, onda smanjite raspon kazne, nemojte staviti od 500 do 1500 KM, nego stavite od 500 do 1000, ali je neshvatljivo da za teži prekršaj imate manji raspon kazne, gdje je kazna najmanja kazna koja se može izreći je 400 KM:
Prekršaj protiv interea maloljetnika i ostalih kategorija lica, takođe prekršaji koji po težini mogu biti izazvati mnogo veće posledice nego prekršaji koje sam malo prije naveo, i to je moja sugestija predlagaču.
Ono što takođe hoću da kažem i moja lična impresija jeste u članu 34.
Shvatam, jedan sam od ljudi koji smatra da decetralizacija i veća ovlaštenja lokalaih zajednica treba da postoje pogotovo pojedina ovlaštenja loklanih zajednica koji se tiču njihovih prirodnih resursa, odnosno korištenje prirodnih resursa, na teritorijama lokalnih zajednica, jer smatramo jedan sam od ljudi koji smatra da treba dati više mogućnosti učešća lokalne zajednice u odlučivanju kod kreiranja korištenja prirodnih bogastava tih loklanih zajedica. Međutim, ovdje je riječ o zakonskoj regulativi. Svjestan sam da takođe pojedina devijantna ponašanja ili pojedina ponašanja koja se mogu se podvesti kao prekršaj po ovom zakonu ne mogu biti obuhvaćena ovim zakonom sva, i od različitosti pojedinih lokalnih zajedica i pojedinih kategorija stanovištva, lokalne zajednice su bliže stanovištvu, odnosno da je osnov funkcija lokalnih zajednica, u odnosu na republički nivo 70% veća, gdje građani ostvaruju svoja prava i to ovlaštenje ne terba ukidati.
Međutim, ne treba ni dati ovlaštenje, apsolutno ovlaštenje loklanim zajednicama zbog upravo tih različitosti, a sada da me pogrešno ne razumijete i nacionalne različitosti, jer pojedini simbli možda nekoga vrijeđaju, a nekoga ne vrijeđaju, na to treba obratiti pažnju i da loklana zajednica, onda ja znam da to mora biti usklađeno sa pozitivno pravnim propisima, ali po meni je uvjek spriječiti, nego neke stvari ispraljati, da ne kažem liječiti.
Tako smatram da skupštine treba da imaju, odnosno svoje učešće u ukazivanju na pojedina ponašanja koja mogu biti prekršaji, i mogu predstavljati prekršaje, ali da to treba da postoji određeno ograničenje. Jer ipak zakonsku materiju, prebaciti u jendom diejlu na podzakonske akte, i ako to ima dosta slučajeva u pozitivnom pravu i pozitivno pravnim propisima Republike Srpske treba na neki način kada je riječ o ovakvim zakonima, isto kao što nema veze što je ovo zakon o javnom redu i miru, imamo i krivični zakon i pojedina krivična djela, treba ograničiti na zakonodavstva odnosno republički nivo, u ovom slučaju konkretno na najviši zakonodavni organ Narodnu skupštinu Republike Srpske.
Ja predlažem, odnosno vama dajem sugestiju, da član 34. koji glasi: Skupštine gradova i opština mogu svojim odlukama, u skladu sa čl. 1. i 2. ovog zakona, a vi ako zante da je opširno tamo postavljeno, znači, ima veliku širinu, propisati i druge prekršaje javnog reda i mira koji nisu propisani ovim zakonom.
Tako stoji u ovom zakonu, smatram da ovdje treba dodati ”uz pribavljenu saglasnost nadležnog organa”.
Zašto kažem namjerno nadležnog organa nije sporno da to bude MUP ili neki drugi organ neko drugo ministarstvo, ili kroz odvor ovog zakonodavnog organa, odnosno NS Republike Srpske i naravno potrebno je više nego vidljivo dodati novi stav, koji bi išai u smjeru da ta saglasnost može biti data ili uskraćena u roku od 15 dana, jer time mi obavezujemo taj nadležni organ da to ne razamtra po 6 mjeseci, ili godinu dana, u ime kluba nije sporno, obavezujemo ga da to riješi u što skorijem roku, jer postoji mogućnost nekog devijantnog ponašnja koje može ugrožvati, neću reći bezbjednosti ljudi, ali može ugrožavati ponašanja i određene aktivnosti na nivou lokalne zajednice.
Znači pokušao sam da svojim sugestijama prijedlozima damo doprinos, prije svega kao SDS i ja lično kao poslanik SDS-a ovom zakonu, volio bih da na ovome obratite pažnju, jer je ovo materija koja će biti, materija ovog zakona i ovaj zakon će biti primjenjivan na čitavoj teritoriji Repbulike Srpske direktno usmjerena prema građaniam Republike Srpske, i u obrazloženjima, sam pročitao da se pozivate na satističke podatke, ali osnov ovakvog jednog zakona, kao što je osnov krivičnog zakona težina, kako krivičnog djela, u ovom slučaju težina prekršaja, odnosno težina određenog ponašanja pojedinog lica koji može da izazove određene posledice, po meni posledica pojedinog ponašanja u slučaju kako ste vi naveli, neću ponovo davati primjer koji sam dao, je mnogo manja od posledice koja može da se desi kod nekog prekršaja kao što je tuča ili fizički napad i ostalo. I na osnovu toga da odmjeravate kazne, a da stastički podaci vama mogu služiti na raspon kazni koje dajte sudovima, koje izriču tu kaznu, odnosno nadležnim organima koji izriču tu kaznu jer u tom slučaju vi na jedan takav način usmjeravate samim tim i kažnjavanje pojedinih prekršaja. Nadam se da smo dali.…
(nije uklopljeno)
…
PREDSJEDNIK RADOJIČIĆ
Hvala, kolega Vasić izvolite.
KOSTADIN VASIĆ
Hvala gospodine predsjedniče, nisam imao namjeru, ali evo pokušaću samo nekoliko stvari da sugerišem predlagaču, kolega Banjac i Dušica su većinu stvari rekli, generalno gledajući znači, potreban nam je ovaj zakon, kao i veća ovlaštenja ovlaštenim službenim licima, jer je ponašanje određenih grupa ljudi, veoma sporan. Ali sad sam samo malo u dilemi vezano za raspone, ovih kazni, i visina s obzirom na ekonomsku situaciju i finansijsko stanje i naroda i građana Republike Srpske.
Ali ovaj zakon je i pravljen za one koji ga krše, to se podrazumjeva, ali moramo uvjek uzimati u obzir u kakvom su nam stanju građani da bi mogli spojiti dobro s korisnim.
Krenuću od kraja, znači složio bi sed da se ne ponavljamo, vezano za ovaj član 34. zaista bez obzira koliko ko koga volio, koju loklanu zajednicu, koliko ko bio u vlasti, ali ne možemo na ovaj način rješavati ove stvari i o stavljati nedorečeno. Znači, dajemo odluke skupština dobijaju snagu zakona. To je zaista nedopustivo, znači ne možemo dopustiti, rekao sam i ogradio se, bez obzira gdje ko vrši vlasti. Moramo do prijedloga zvakona, ovo zasita dobor obraditi i precizno pozcionirati, jer ne mogu SO, vi znate kakvo nam je stanje u određenim opštinama i šta sve mogu da donesu i da imaju veću snagu od zakona, to je nedopustvio.
Kad analiziramo određene članove, član 7. pa se kaž, u drugom dijelu ”..nošenjem ili isticanjem simbola, slika, crteža ili tekstova, nepristojnog, uvredljivog ili uznemiravajućeg sadržaja i drugim nepristojnim ili drskim ponašanjem, kazniće se novčanom kaznom od 100 KM do 300 KM.”
Ovo je zaista u najmanju ruku sporan, član, znači, kome je šta štetno, evo ja recimo mogu da kažem, šta nekome je, možda je Ramizu dvoglavi orao, nešto što je nedopustvio, i može da se žali, ili meni zastava BiH, odnosno ratne zastave BiH, da se žalim, ko će se kazniti time. Ulazimo u nešto gdje nema kraja, ili ova situacija u Andrić gradu, trebalo je pola ljudi kazniti, jer se nama ne sviđa ono što ste vi nosili one simbole. Znači, to je jedan dio, znači drugi član 8. kaže: ”Ko grubim vrijeđanjem drugog lica ili drugim bezobzirnim ponašanjem izazove osjećanje fizičke ugroženosti ili uznemirenosti građana, kazniće se novčanom kaznom od 200KM do 800 KM”. Dva bez duše, jedan bez para, ne bez glave nego bez para, ko će kome dokazati, kad dva sjedocak kažu jeste vrijeđao, a on u stvari nije. Zista širok pojam, i teško da se.
Dakle, član 12. slažem se sa onima koji su rekli, ”ko narušava javni red i mir izazivanjem, podstrekavanjem, učestvovanjem u tuči ili fizičkim napadom na drugoga, kazniće se novčanom kaznom od 400 KM do 1.200 KM.”
Ja bih ovdje djelova represivno i donju granicu, slažem se potuno s kaznom, ali možda i donju granicu podići, evo to je na vama.
Dalje, kaže, član 15. ”Ko narušava mir drugih na javnom mjestu u vremenu od 15.00 do 17.00 časova i od 22.00 do 06.00 časova izvođenjem muzičkih i drugih sadržaja, korišćenjem muzičkih instrumenata, radio i televizijskih prijemnika i drugih zvučnih uređaja, kao i mehaničkih izvora buke i zvučnih signala (motora i sl.), kazniće se novčanom kaznom od 400KM do 1.200 KM.”
Evo pitam predlagača – šta će se desiti ako ne, mi to moramo prevesti na najobičniji jezik, ako neko od 15 do 17 časova reže motornom pilom drva? I prijavi ga neko, znači vrlo sporno, imamo sitauciju, gdje od 22 časa muzike, to je haso po lokalnima, i po MZ, ja sam živi svjedok tu nema ko koga ne prijavljuje.
Policija je u žestokoj dilemi kada izlazi vezano za ove stvari. Jeste li vaš sigurni da u 22 časa, s obziorm da lokalni moraju da rade, i moraju da ljudi zarade kako bi platili dražvi obaveze.
I zaista vas molim, znači, da razmislite oko toga.
Kaže stav 3. člana 15. ”Odgovorno lice u privrednom društvu i drugom pravnom licu kazniće se za prekršaj iz stava 1. ovog člana novčanom kaznom od 500 KM do 1.300 KM.”
Mali lokali, kada vi kaznte nekog malog ugostitelja sa 1000 KM, on samo može posle toga zatvoriti taj lokal. Jer ga je jedva i otvorio. S druge strane pogledajte ko konzumira opojnu drogu, ili da ne nabrajam, kazniće se od 1000 do 1500 KM.
Isti raspon kazne i za drogu ili za gatanje, ne moguće, imamo ovdje vrlo spronih članova vezano za kazne. Slažem se da neke moraju biti drastične, ali isto tako neke moraju biti malo blaže.
Član 25. stav 1. ”Ko pri prometu alkoholnih pića koja se troše na licu mjesta daje alkoholna pića očigledno pijanom licu, maloljetniku, itd, … kazniće se novčanom kaznom od 400KM do 1.200 KM.
Ovdje u praksi, znači slušajte pažljivo, jer je vezano za radi i MUP-a i policajaca na terenu. Očigledno pijanom licu, ovdje smo imali konkrento nekih slučjaeva u B ijeljini, gdje izađu policijaci na teren i uđu u lokal, i kazne nekoga od 400 do 1200 maraka, kaže, čovjek prešao iz drugog lokala, da li je on bio u polupijanom ili pijanom stanju, otkud zna konobar uzeo čovjek piće, policajac ušao, alkotestirao ga i kazni ga, konobara ili pravno lice, sa 1200 maraka. Ja sam imao takav slučaj, gdje sam obio kod načelnika centra, i obično sud kad dođete, ne zna šta da radi, jednostavno upozori tog, kako će neko znati, nema konobar dreger da alkotestira goste, da bi znao da li je u vidnopijanom stanju. Mogu li ja poslati svoja dva kolega vidno pijana u lokal, čovjeka kojeg ne volim, i reci uzmite piće, i onda nazove policajca svog kolegi i reći im idite alkotestirajte tog i tog gazdu, znači, vrlo, vrlo sporan član.
Znači, vrlo, vrlo sporan član, pričam vam iz prakse, jer se susrećemo na terenu sa problemima strahovitim. Policajci imaju problema s tim i kažete još kazniće se i odgovorno lice, znči gazda lokalna od 500 do 1300 KM, a podstičemo navodno neko preduzetništvo itd, itd. Moramo biti malo oprezniji, kad se radi o ovim stvarima. Evo litimično sam samo prošao kroz određene članova, želeći samo da ukažem na neke probleme koji susrećemo u sprovođenju ovog zakona, ali evo imao vremena do prijedloga zakona, možemo to izmjeniti popraviti i dati dalje na obradu. Zahvaljujem.
