Građani Bosne i Hercegovine jedini na svijetu voze automobile na ulje, a da to i ne znaju. Za poslednjih par godine „eksplodirao“ je uvoz jeftinih baznih ulja, koja se miješaju sa naftom i prodaju na domaćem tržištu.
Koliko je ovaj problem eskalirao potvrđuje da Uprava za indirektno oporezivanje BiH i Obavještajno bezbjednosna agencija BiH, provode odvojene istrage gdje su završile desetine miliona litara uvezenih baznih ulja i kako je moguće da se samo u godinu dana utrostručila „potražnja“.
U poslednje dvije i po godine u Bosnu i Hercegovinu je uvezeno 18.705.810 kilograma baznih ulja, ukupne vrijednosti 40,7 miliona KM. Ono što je zabrinjavajući je nevjerovatno stopa rasta uvoza. Samo u prvoj polovini 2014. godine uvezeno je 3.069.877 kg baznih ulja, što je približno količini uvoza u cijeloj 2012. godini (4.057.402kg), podaci su Uprave za indirektno oporezivanje do kojih je došao portal Capital.ba.
U odnosu na 2012., uvoz baznih ulja u 2013. je uvećan blizu tri puta, sa četiri miliona na 11,5 miliona kilograma. U novčanoj protivrijednosti to znači da je 2012.godine uvezano baznih ulja u vrijednosti 10,7 miliona KM, a 2013. u vrijednosti 23 miliona KM.
U poslednje dvije godine firme kojima je osnovna djelatnost prerada su uvezle značajne količine. Rafinerija ulja Modriča je uvezla 6,7 miliona kilograma, a „Tehnosint“ 1,1 milion, ali zanimljivo da su ogromne količine uvozile i druge firme, Valbih (585 hiljada kg), Hifa Tešanj (42 hiljada kg), te Alwenol BiH, Trigma, Rivanol i drugi.
Na bazna ulja se plaća uobičajenih 17odsto PDV-a, ali se za razliku od nafte, ne plaća akciza, putarina i taksa. Jedan od uvoznika i distributera nafte i naftnih derivata iz Republike Srpske koji je želio ostati anoniman, potvrdio je da se bazna ulja nelegalno koriste za sticanje ekstra profita.
„Bazna ulja su jeftina i koštaju oko 80 feninga u inostranstvu. Na njih se ne plaća carina, niti putarina. Kada se zamiješaju, takva nafta se prodaje na domaćem tržištu po cijeni od 1,74 KM po litri, što je znatno ispod cijene nafte. I sam se imao prilike da mi određene firme koje se bave veleprodajom nude naftu po toj cijeni, što je potpuno nelogično i odmah mi je bilo sumnjivo“, kaže ovaj distributer.
On ističe da potrošač koji kupi ovako zamiješana ulja sa naftom, „ne osjeti puno na kvalitetu, ali se poveća potrošnja“ pogonskog goriva.
Firme koje to rade samo na jednoj cisterni zarade dodatnih 30 hiljada KM, tvrdi vlasnik benzinske pumpe.
„Određene obavještajne informacije govore o mogućim zloupotrebama navedenog derivate za “akcizno razblaženje” i dobivanje motornog goriva s izmjenjenim kvalitetom što posljedično utiče na visinu naplaćenih dažbina po osnovu akcize, putarine i takse za izgradnju puteva a time i PDV-a. Ne treba zanemariti ni posljedice po korisnike takvog goriva (oštećenje motora prevoznog sredstva) kao i na posljedice po životnu okolinu. U tom smislu UIO vrši određene provjere“, potvrdio je Ratko Kovačević načelnik Odjeljenja za komunikacije UIO BiH.
Termin “akcizno razblaženje” koristi se u terminologiji vezanoj za nafne derivate u slučajevima kada se u akcizni proizvod dodaje neka druga komponenta koja nije akcizni proizvod a prodaje se kao akcizni proizvod (s jedne strane radi se o prevari potrošača, a s druge strane i o šteti budžeta jer se za istu količinu smanjuje potražnja za proizvodom za koji se plaća akciza).
Enorman rast uvoza baznih ulja, nije ni približno pratila stopa rasta izvoza. Prema podacima UIO BiH koji su u posjedu portala Capital.ba, u 2012. godini je izvezeno 44 miliona kilograma, 2013. 50 miliona, a u prvoj polovini ove godine tek 20 miliona litara. Preračunato u konvertibilne marke, izvoz je u 2013. u odnosu na 2012. porastao tek za par procenata, sa 76 na 78 miliona KM. (Capital.ba)
