Lovni i ribolovni turizam donosi Evropskoj uniji godišnje prihode od oko 40 mlrd EUR. Mađarska svake godine zaradi 1,4 mlrd EUR. U Hrvatskoj je ta cifra znatno manja i iznosi oko 180 mil EUR, dok Srbija godišnje zaradi oko 5 mil EUR.
Koliki su godišnji prihodi od lova i ribolova u BiH nema zvaničnih podataka. Jasno je da postoje veliki potencijali za razvoj ove grane turizma jer je više od 50% teritorije pod šumama, što omogućava veći broj lovišta različitog karaktera – od planinskih do ravničarskih. Samim tim omogućen je odstrel razne vrste divljači, što BiH čini primamljivom destinacijom za lovce.
Predsjednik Saveza lovačkih organizacija u BiH Salem Alihodžić kaže za eKapiju da BiH ima preduslove da bude konkurentna ponudom odstrela krupnih zvijeri.
– Postoji mogućnost za odstrel vuka i medvjeda, na čemu je Rumunija posljednjih godina dosta profitirala. Takođe, možemo da budemo konkurentni i u odstrelu pernate divljači, za koju su posebno zainteresovani Italijani – smatra Alihodžić.
Predsjednik Saveza lovačkih organizacija u BiH dodaje da se kod nas najviše lovi krupna divljač, i to srneća divljač, zatim divlja svinja, vuk, čegalj, lisica, kao i zec. Napominje da dolaze lovci iz svih evropskih zemalja, a najviše iz Austrije, Holandije i Italije.
Ono po čemu su lovci i ribolovci poželjniji od ostalih turista je zbog novca kojeg mnogo više troše. Naime, po podacima agencije za lovni turizam iz Velike Britanije, u Evropi ima oko 6,5 miliona lovaca, a 30% njih ide u druge zemlje da lovi. Prosječan lovac za tri dana i četiri noćenja potroši oko 2.800 EUR, dok ostatak populacije potroši oko 135 EUR.
Razvoj seoskog turizma
Da bismo privukli lovne i ribolovne turiste u BiH neophodne je da im, osim dobrih prirodnih uslova za lov i ribolov, ponudimo odgovarajući seoski smještaj i razvijenu infrastrukturu. Iz Lovačkog saveza RS, koji broji 20.000 članova, kažu za eKapiju da ruralna područja nisu dovoljno razvijena.
– Potrebno je napraviti i popraviti puteve, dovesti struju i pitku vodu. Takođe je neophodno izgraditi šumske kuće, ljetnikovce, kao i restorane koji bi se uklopili u prirodu – smatra Stevo Rogulja iz Lovačkog saveza RS.
Iz Ministarstva trgovine i turizma RS kažu da su najviše skoncentrisani na razvoj seoskog turizma, te da upravo u tom pravcu idu novine koje donosi Zakon o ugostiteljstvu RS, čiji Prijedlog je trenutno u izradi.
– Planiranim rješenjima doći će do uključenja većeg broja poljoprivrednih gazdinstava u pružanje usluge smještaja, a Ministarstvo će se dalje putem finansijske podrške koju obezbjeđuje za razvoj turizma truditi da podrži one projekte koji će kvalitet takvog smještaja podići na viši nivo, kako bi isti zadovoljio zahtjeve stranih turista, odnosno lovaca i ribolovaca.
Iz Ministarstva turizma dodaju da Republika Srpska ima izuzetne preduslove za razvoj lovno-ribolovnog turizma, ali ovaj potencijal je do sada nedovoljno iskorišten sa aspekta turizma, te zahtjeva posebnu analizu postojećih resursa i planiranje za budući plasman na tržištu.
– Ono što Republiku Srpsku čini atraktivnom za lovce i ribolovce jeste velika raznovrsnost reljefa i bogatstvo životinjskih vrsta na malom teritoriju. To omogućava ne samo specifičan doživljaj, već i brzi prelazak s lokacije na lokaciju u slučaju nepovoljnih uslova – ističu iz resornog ministarstva.
Iznošenje trofeja iz BiH
Da bi se potencijali lovnog turizma u potpunosti iskoristili, neophodno je da BiH riješi problem koji ima zbog izvoza divljači i dijelova divljači. Naime, iako je članica Svjetske lovačke organizacije CIC, zbog postojanja dva entiteta i dva ministarstva turizma, nema regulisan izvoz lovačkih trofeja na državnom nivou.
– Iako je BiH potpisala CITES konvenciju, još nije provela “administrativno- tehničke” i druge potrebne mjere konkretnih zaduženja za prometovanje divljači i dijelova divljači. Ovo znači da strani lovac može doći u BiH i odstreliti divljač, ali je ne može izvesti van granica naše zemlje – kaže Stevo Rogulja iz Lovačkog saveza RS.
Ono što je zanimljivo je da potencijal lovnog i ribolovnog turizma u posljednje vrijeme raste, jer više nije ograničen samo na pušku i udicu. Naime, sve je više onih koji u “lov” i “ribolov” dolaze sa fotoaparatom ili po sistemu “uhvati/pronađi i pusti”.
Slobodana Šubara/e.kapija
[divider]
