DOBOJ: Jesam Srbin, ali nisam Srbijanac, u principu ja sam Srbin Bosanac

“Posebno sam zahvalan međunarodnoj zajednici, to jest Evropskoj uniji, Sjedinjenim Američkim Državama, Turskoj, koji su praktično najviše uložili u grad Doboj i cifra se kreće oko 24 miliona KM. Ono što je za mene vrlo važno je da će se taj trend nastaviti i u budućnosti, sjedište UNDP-a je u Doboju i ostaće u narednom periodu”, rekao je Obren Petrović u intervjuu za Anadolu Agency.

Smatra da je trebalo da vlasti Republike Srpske i Bosne i Hercegovine budu više uključene u obnovu, jer mu sad izgleda da su poplavljeni gradovi i opštine ostavljeni da im pomognu donatori i da iz svog budžeta obezbijede sredstva za uređenje i rekonstrukciju.

– Obnove ne bi bilo bez donatora –

“Građani su najvećim dijelom obnovili prostore, Vlada RS je dala po 5.000 KM vaučere, a sigurno bez donatora koji su shvatili da su vrlo bitni i potrebni ne bi mnoge kuće i stanovi bili obnovljeni, tako da su oni dali sredstva, pa su Caritas Švicarske, UNDP i mnoge druge organizacije učestvovale u obnavljanju kuća i pomoći ljudima, pogotovo onima koji imaju male penzije, koji su bolesni i tako dalje”, rekao je Petrović.

U Doboju je prilikom poplava oštećeno oko 3.000 stambenih objekata, a 33 objekta su uništena u gradu i od klizišta. Ovih dana kaže počeće izgradnja uništenih objekata, pri čemu će grad napraviti temelje, a UNDP zajedno sa Vladom RS učestvuje u gradnji.

Kada su u pitanju investicije u ovoj opštini, Petrović najznačajnijim smatra učešće Azerbejdžana u izgradnji fabrike voća i povrća.

“Nešto slično kao što smo imali Bosanku u Doboju, i tu bi bilo zaposleno oko 400 radnika, a još važnije oko 5.000 kooperanta, i to ne samo iz Doboja nego i iz okolnih opština”, rekao je Petrović i dodao da će kooperanti biti i iz opština Zeničkog i Tuzlanskog kantona.

Kaže da gradnja teče ubrzano i da očekuje da će biti gotova do kraja godine, a od septembra će timovi iz Azerbejdžana koji će po mjesnim zajednicama razgovarati sa potencijalnim kooperantima, nakon čega će gradska vlast moći usmjeriti i podsticaje. Za ovu investiciju Doboj je uložio oko tri miliona KM, jer je investitoru besplatno dao 100 dunuma zemljišta u Ševarlijama.

– Plan o otvaranju fabrike ulja –

Osim ovog projekta značajnim investotorom smatra firmu Hifa koja je kupila nekadašnju Bosanku, te Enterijer u Kotorskom za koji se nadaju da će potpisati ugovor i sa turskom firmom koja bi otvorila fabriku za prizvodnju suncokretovog ulja u ovom mjestu.

“Ono što ja imam iskustva vezano za ovo da je mnogo brže morale su da reaguju vlasti na nivou RS i BiH. Ima tu dosta stvari koje moraju mnogo brže, moje iskustvo pokazuje da mi deklarativno na nivu RS i BiH pričamo o stranim investitorima, ono što je grad trebao uraditi mi smo to uradili”, rekao je Petrović.

Objasnio je da je bilo problema kada je u pitanju azerbejdžanska investicija, koji su riješeni, ali bi bilo mnogo bolje da se rješavaju brže.

Prethodna neslaganja u ovoj opštini u vezi sa članstvom grada u Uniji turskih općina, Petrović smatra političkom igrom čiji je cilj njegova smjena.

– Dobri međunacionalni odnosi ključ uspjeha –

“To je jedna po meni ispolitizovana stvar i želja je po svaku cijenu da u Doboju dođe do međunacionalnih sukoba. Ja sam sve gradio u Doboju na dobrim međunacionalnim odnosima. Smatrao sam da svi treba da budu ravnopravni i Srbi koji su u većini i Bošnjaci i Hrvati i svi ostali, ali isto tako sam smatrao da je obaveza i Srba i Bošnjaka i Hrvata da grade Doboj. Određen dio ljudi iz SNSD je smatrao vjerovatno da treba, da bi mene skinuli sa mjesta načelnika, zaoštravati međunacionalne odnose jer sam u dosadašnjem periodu imao veliki broj glasova Srba, Bošnjaka i Hrvata”, rekao je Petrović.

Objasnio je da pošto uvijek traži rješenja u drugim državama, najviše onim sa zapada, jer prije svega smatra da su najveći prijatelji i Bosne i Hercegovine i Republike Srpske SAD, te Njemačka. Prije dvije godine bio je dva puta u Turskoj i tražio je pomoć ove države.

“Imali smo odmah razumijevanje, prije dvije godine smo se bratimili sa opštinom Osmangazi, u Bursi, ovdje u Doboju je bila posjeta i načelnika opštine Osmangazi i guvernera Burse i to je primljeno na jedan lijep način i nikakvih problema nije bilo. Zato sam kada je to počelo početkom godine da se dešava, vidio da je to čista jedna politika”, kazao je Petrović, koji uskoro očekuje posjetu predstavnika Turske agencije za međunarodnu saradnju i koordinaciju (TIKA), ambasadora Turske u BiH i predstavnika UNDP.

Objasnio je da su problemi počeli u martu kada je gradska Skupština raspravljala o projektima za koje on tražio pomoć Unije turskih općina. Tada su, kaže, “dio članova iz SNSD-a, dio boračke populacije i navijači Sloge – Vojvode stvorili lošu klimu”.

– Saradnja sa Unijom turskih općina –

“Mi smo iskazali određene projekte koji su bili vrijedni do šest miliona maraka u početnoj fazi i u njihovom slučaju opštine imaju pare, čak im i država pomaže, a Savez opština i gradova Turske ima poseban račun koji može finasirati, kao TIKA, projekte u BiH i drugim državama”, rekao je Petrović.

Prema njegovim riječima, između ostalog, Turska je nakon poplava finansirala rad javne kuhinje u Doboju sa oko 2.000 obroka i “nije nikome smetalo što je je to turska hrana”.

“Vidio sam da je u pitanju politička priča, ali mi je žao da mi kod ljudi, u ovom slučaju Turske, stvaramo jednu lošu sliku, pričamo o Osmanskomcarstvu prije 800 godina, a ne bavimo se sadašnjim problemima. Ono što sam ja vidio je da je Turska jedna lijepa zemlja, razvijena ekonomski, spremna da ulaže u BiH, posebno jer je blizu Evropske unije”, rekao je načelnik Doboja.

Smatra da je cilj Turske da približi svoje fabrike Evropskoj uniji i naglašava da ova država ulaže više u Srbiji nego u BiH prvenstveno zbog nestabilnog stanja u BiH, “jer se ovdje priča nacionalističkim jezikom”.

“Stvorena je loša klima, ali ja i dalje ostajem pri tome da saradnju trebamo nastaviti i očekujem dalju pomoć. Minimalnu imate pomoć od strane RS i BiH, razumijem da je teška situacija u RS, ali trebate razumjeti i mene da moram tražiti mogućnosti investicija u svim državama. Ne vidim ništa loše što se tiče Turske, vidim, čak, naprotiv sve najbolje namjere”, rekao je Petrović i izrazio nadu da će se situacija stabilizirati i da će Doboj moći nastaviti razgovore o projektima.

Na pitanje kakvi su trenutno međunacionalni odnosi u Doboju i da li se smirila situacija kaže da i dalje postoji “jedan broj ljudi koji na tome radi, podgrijava…”. Prema njegovim riječima trenutno je aktuelan trend gradnje spomenika za koji očekuje da će se nastaviti na određenim mjestima, a kao rješenje vidi dogovor o lokacijama koje nikoga neće iritirati. Smatra da se sve može rješiti razgovorom, na ljudski način i da ne treba ništa raditi što bi pogoršalo međunacionalne odnose.

– Navijam za BiH i tu nema ništa sporno –

S obzirom na to da ga često nazivaju probosanskim političarem, pitali smo Petrovića i da li bi on svoju političku orijentaciju definisao tako.

“Zato što je ta ružna riječ ‘probosanski’, često kažem volim Republiku Srpsku, volim svoj grad, volim Bosnu i Hercegovinu kao svoju državu. Onda, nek neko protumači kako god želi. Mi radimo u okviru Bosne i Hercegovine i to je faktičko stanje i mi u okviru BiH treba da rješavamo sva svoja pitanja. Jesam Srbin, ali nisam Srbijanac, u principu ja sam Srbin Bosanac.

Neko kaže da navija za Srbiju, ja navijam za BiH i moje mišljenje je da tu nije ništa sporno. Ima pravo svako da izražava svoje mišljenje, a mislim da Srbima ne treba pričati lažne stvari o referendumima nego im treba pričati ono što je realno stanje, da smo mi entitet koji ima sva svoja prava u okviru BiH, da sva svoja prava treba da ostvarujemo u BiH

. Kako budemo gradili BiH, biće i nama bolje u gradu Doboju koji je u Republici Srpskoj i ja smatram da na tom polju treba raditi, ne treba raditi samo na tome da se zaoštravaju odnosi, da se vraćamo nazad. Trebamo raditi da dovedemo strane investitore.

Ako je nestabilna situacija u gradu Doboju, to jest Republici Srpskoj, Bosni i Hercegovini, to znači strani investitori ne žele da ulažu i to je loša stvar”, dodao je Petrović.

moj portal/izvor