BULETIĆ – Mjesto vrijednih i poštenih ljudi (FOTO)

0
4212

BULETIĆ, selo u opštini Teslić, u srednjem dijelu sliva Male Usore. Od opštinskog centra udaljen je oko 10 km. Selo je razbijenog tipa i čine ga zaseoci: Vranpolje, Ignjići, Kitići, Ljeljug, Motičići, Markoči, Očaušani, Pasjača, Pejići, Perišić, Popovine, Radonjići, Todići i Cvjetkovci. Okolne niske planine Borja i Javorova obiluju šumama i vodotocima. Iznad Buletića i susjednog Pribinića dominira Tajan, vrh planine Borja (1007 m n. v.).

DSC_4882
Zadružni dom u Buletiću

Dolina Male Usore (dno na oko 340 m n. v.) je pogodna za zemljoradnju i njome vodi magistralni put Doboj–Teslić–Banjaluka. Buletić se pominje u turskom popisu Bosanskog sandžaka 1604. godine pod imenom Inohevo, u granicama nahije Usore. Nahija Usora je poslije turskog osvajanja u XVI vijeku bila naseljena srpskim stočarima (vlasima), porijeklom iz Hercegovine. U XVII vijeku pripojena je Tešanjskoj nahiji. U sidžilu (protokolu) tešanjskih kadija iz sredine XVII vijeka pominje se Boljetić.

DSC_4884
Parohijska Crkva Sv. Velikomučenice Marine (Ognjene Marije)

U vrijeme austrougarske vlasti, 1891. godine, završena je izgradnja uskotračne pruge Usora–Pribinić. Pruga je demontirana 1971. godine. Begovi Eminagići iz Tešnja su 1912. godine izgradili pilanu na vodeni pogon u Buletiću. U Prvom svjetskom ratu poznat je jedan dobrovoljac u srpskoj vojsci iz Buletića. U Drugom svjetskom ratu stradalao je oko 25 Buletinaca (većinom četnici ubijeni od partizana pri kraju rata). U ratu 1992-1995. poginuo je 41 borac VRS. Njima je podignut spomenik u crkvenoj porti.


Graniči se sa mjesnim zajednicama:

  • Gornji Teslić
  • Jasenova
  • Kuzmani
  • Gornji Buletić
  • Pribinić
  • Čečava
  • Gornji Ranković

Ima izgrađenih 9 mostova na lokalnim rječicama, od čega:

  • 4 na Maloj Usori;
  • 3 na Dobroj Vodi;
  • 2 na Miljkovači;

DSC_4885Prema popisima, Buletić je imao: 1879. godine 638 stanovnika; 1885. – 744; 1895. – 867; 1910. – 1051; 1921. – 977; 1948. – 1548; 1953. – 1734; 1961. – 1860; 1971. – 1983; 1981. – 2279; 1991. – 2419. Većina stanovnika Buletića potiče od doseljenih vlaha iz Hercegovine. Đurđevdan slave porodice: Bubić, Đurašević, Đurić, Ignjić, Kršić, Marjanović, Markočević, Mišić, Nedić, Nikolić, Motičić, Ostojić, Očaušanin, Perišić, Petrović, Surudžić, Trifunović, dio Vukovića; Nikoljdan – Arsenić, Bebić, Konjević, Ružičić, Savić, Simić; Časne verige – Bogdanić, Milovanović; Jovanjdan – Radonjić (Radonić); Sv. Stefana – Lazić, Kitić, dio Vukovića; Sv. Vračeve – Grabovac; Simoljdan – Maletić, Paripović, Pejić; Sv. Vasilija Velikog – Mihajlović; Lučindan – Jovetić; Petrovdan – Mikanović, Škiljić; Simoljčić – Mektić. Seoski zbor je Ognjena Marina, kojoj je posvećena i crkva (osveštana 2007. godine). Na mladu nedjelju po Spasovdanu su „masla“ („obljetina“) – poljska molitva za ljetinu i stoku u novoj godini. Prostrano selo ima groblja u zaseocima Bebići, Todići, Ignjići, Pasjača i kod crkve.

DSC_4878
Područna škola u Buletiću

Elektrifikacija sela vršena je 1960-ih godina. Put Doboj–Teslić–Banjaluka asfaltiran je u etapama 1980-ih godina. Tada je urađeno i vodosnabdijevanje Buletića i Pribinića iz izvorišta Male Usore. U novije vrijeme selo se brzo modernizuje, dijelom i zbog priticanja novca od brojnih mještana koji rade u inostranstvu (najviše u Italiji). Poboljšan je seoski vodovod jer je na njega priključen vodozahvat Miljkovača. U središtu sela urađen je trotoar i ulična rasvjeta, asfaltirana većina seoskih puteva. Renovirana je petorazredna osnovna škola (počela sa radom 1932. godine). Druga škola otvorena je Gornjem Buletiću 1959. Obje škole su područna odjeljenja OŠ „Stevan Dušanić“ u Pribiniću. Selo ima i poštu, ambulantu, veterinarsku stanicu, društveni dom. U selu postoji više manjih preduzeća iz proizvodnog i uslužnog sektora.

DSC_4876

DSC_4880

DSC_4881
Sportsko igralište

 

IZVORI: Defter 1604, I/2, Sarajevo 2000; Popisi: 1879, 1885, 1895, 1910, 1921, 1948, 1953, 1961, 1971, 1981, 1991.LITERATURA: Petar M. Bogunović: Iz usorskog kraja i okoline. Istorija-tradicija-značaj-položaj, Sarajevo 1937; A. Hozić: Teslić u NOB, Teslić, 1985; Branislav Begović: Eksploatacija šuma i razvoj industrijske prerade drveta na području Usorsko-teslićkog regiona za vrijeme austrougarske uprave u Bosni i Hercegovini, Sarajevo 1986; Boško N. Petrović: Bratoubilaštvo i paradoksi jednog teškog vremena, Teslić 2003; Jovan B. Dušanić-Lipljanski: Hronika srpskog sela u Bosni (Pribinić – Republika Srpska), Beograd, 2007; Dragiša D. Vasić: „Školstvo teslićkog kraja 1918-1941“, Glasnik Udruženja arhivskih radnika Republike Srpske, broj 2, Banja Luka 2010.

Dragiša D. Vasić