Noć vještica ili poznatije kao Halloween, svoje početke seže još do drevnog keltskog festivala koje se naziva Samhain. Kelti, koji su živjeli prije 2000 godina u području današnje Irske,Velike Britanije i sjeverne Francuske, slavili su svoju novu godinu 1. novembra.
Taj dan je obilježio kraj ljeta i žetve te početak mračne, hladne zime,vrijeme godine koje je često povezano s ljudskom smrću. Kelti su vjerovali da u noći prije nove godine, granica između svijeta živih i svijeta mrtvih prestaje postojati. U noći 31. oktobra slavili su Samhain, tada se vjerovalo da su se duhovi mrtvih vračaju na zemlju.
Kelti su također vjerovali da prisutnost zagrobnih duhova olakšava predviđanje budućnosti za Druide i keltske svećenike te im je to bio važan izvor utjehe tijekom duge, mračne zime. U spomen na taj događaj, Druidi bi izgradili veliku lomaču oko koje bi se skupili ljudi pa bi palili usjeve i žrtvovali životinje i to pridonosili kao žrtvu keltskih božanstava. Tijekom slavlja, Kelti su nosili kostime koji su se obično sastoji od životinjskih glava i koža te su tako željeli jedni drugima sreću.
Do 43. poslije Krista, Rimsko carstvo pokorilo većinu keltskog teritorija. U tom periodu od četiri stotine godina koliko su vladali keltskim zemlja, dva su se rimska tradicionalna festivala ukombinirala u slavljenje Samhain. Prvi je bio festival Feralia, dan pretkraj listopada kada su Rimljani tradicionalno obilježava donošenje mrtvih, a drugi je bio dan u čast Pomone, rimske božice voća i drveća. Simbol Pomone je jabuka te se ona ukomponirala u poznatu igru izvlačenja jabuka iz kante pune vodom koja se danas igra na Noć vještica.
Dana 13. maja , 609 godine poslije Hrista, papa Bonifacije IV posvetio je Panteon u Rimu u čast svih hršćanskih mučenika, a u Zapadnoj crkvi osnovan je dan Svih mučenika. Zatim je papa Grgur III. kasnije proširio festival i uključio sve svece, kao i sve mučenike i preselio običaj s 13 maja na 1. novembar. Do 9. vijeka uticaj hršćanstva se proširio na gotovo sve keltske zemlje, pa su se običaji postupno miješali i zamjenjivali.
U 1000 g., Crkva je postavila da se na dan 2. novembra slavi Dušni dan, dan u čast mrtvih. Danas se vjeruje da je crkva pokušava zamijeniti stari keltskog festivala mrtvih i povezati ga sa svojim. Dušni dan obilježen je slično kao Samhain, s velikom lomačom, paradom i odijevanje u nošnje tj. kostime svetaca, anđela i demona. Dan Svih svetih također se počeo nazivati All – Hallows ili All – hallowmas (iz staro-engleskog Alholowmesse što znači dan Svih svetih), a noć prije toga, tradicionalna noć Samhain u keltskoj religiji, počela se nazivati “All Hallows Eve” te na kraju – Halloween ili Noć vještica.
e-kako.geek.hr
