Pravoslavni hrišćani danas obilježavaju Veliki petak, dan kojim se obilježava stradanja Isusa Hrista, njegovo raspeće na časni krst i njegova smrt za spasenje svijeta.
Vjernici i Pravoslavna crkva obiljeležavaju Veliki petak, dan kada je, po vjerovanju, Isus Hristos odveden iz kuće prvosveštenika Kajafe kod rimskog prokuratora Pontija Pilata koji ga je osudio da bude razapet na krstu.
Toga dana Isus je i osuđen i razapet na Golgoti, gdje je umro. Gledajući šta narod i vojnici rade s njim, rekao je: “Oče, oprosti im, jer ne znaju šta rade”.
Veliki petak se smatra najtužnijim danom hrišćanstva. Na taj dan se ne služi liturgija, osim ako su Blagovijesti.
Na Veliki petak se posti, jede se samo suvi hljeb i pije voda. Običaj je da se na taj dan farbaju uskršnja jaja, najčešće crvenom bojom koja simbolizuje Hristovu krv.
Na Veliki petak se ne pjeva, ne veseli se, a od Velikog četvrtka do Uskrsa, nedjelje kada je Isus vaskrsao, ne zvone crkvena zvona, jer su ona u pravoslavnoj crkvi znak radosti, nego se vrijeme bogosluženja i oglašenja umrlih najavljuje drvenim klepalom.
