Čovek koji je zbli­žio Sr­bi­ju i Emi­ra­te

0
2174

Palestinac Mu­ha­med Da­hlan, biv­ši vo­đa Fa­ta­ha u Gazi, sa ordenom Srbije i državljanstvom Cr­ne Go­re u kojoj ima firme, jedan je od ključnih ljudi šeika Zajeda

Muhameda Dahlana odlikovao je predsednik Tomislav Nikolić za učvršćivanje miroljubive saradnje i prijateljskih odnosa dve zemlje (Foto Tanjug)

Go­to­vo ne­za­pa­že­no u ov­da­šnjim me­di­ji­ma je u pro­le­će 2013. go­di­ne pro­šla vest da je pred­sed­nik To­mi­slav Ni­ko­lić uru­čio Or­den srp­ske za­sta­ve dru­gog ste­pe­na Mu­ha­me­du Da­hla­nu. Lič­ni sa­vet­nik pre­sto­lo­na­sled­ni­ka Abu Da­bi­ja i za­me­nik vr­hov­nog ko­man­dan­ta oru­ža­nih sna­ga Uje­di­nje­nih Arap­skih Emi­ra­ta še­i­ka Mu­ba­ra­ka Al Na­hja­na od­li­ko­va­nje je do­bio za učvr­šći­va­nje mi­ro­lju­bi­ve sa­rad­nje i pri­ja­telj­skih od­no­sa dve ze­mlje.

Su­de­ći po uka­zu pred­sed­ni­ka Re­pu­bli­ke, Da­hlan je oči­gled­no po­mo­gao u us­po­sta­vlja­nju sa­rad­nje od ko­je se oče­ku­je zna­tan do­pri­nos ra­sta srp­ske eko­no­mi­je. Mi­ste­ri­ja o to­me ka­ko je do­šlo do sa­rad­nje srp­ske vla­de s bo­ga­tim še­i­ci­ma tra­je od pr­ve na­ja­ve in­ve­sti­ci­ja 2012. go­di­ne. Sa­da­šnji pre­mi­jer, a ta­da­šnji pr­vi pot­pred­sed­nik vla­de Alek­san­dar Vu­čić pri­čao je da je za­do­bio sim­pa­ti­je še­i­ka Mu­ha­me­da bin Za­je­da, pre­sto­lo­na­sled­ni­ka Abu Da­bi­ja, ta­ko što mu, za raz­li­ku od svih dru­gih, ni­je ni­šta tra­žio. Vu­čić je ka­sni­je u jed­nom jav­nom obra­ća­nju za­hva­lio pre­mi­je­ru Cr­ne Go­re Mi­lu Đu­ka­no­vi­ću „na le­pim re­či­ma o Sr­bi­ji u Uje­di­nje­nim Arap­skim Emi­ra­ti­ma” , di­rekt­no ga ozna­čiv­ši kao jed­nog od glav­nih po­sred­ni­ka u ob­no­vlje­noj sa­rad­nji. Da­hla­na, ko­ga je Ni­ko­lić od­li­ko­vao, ni­ko od upu­će­nih u de­ta­lje po­slo­va ni­kad ni­je ni spo­me­nuo, čak ni u ne­zva­nič­nim raz­go­vo­ri­ma.

O Da­hla­nu su mno­gi u Be­o­gra­du po­če­li da se ras­pi­tu­ju tek na­kon što je por­tal „Mid­dle East Eye” , ko­ji na en­gle­skom ob­ja­vlju­je ve­sti u ve­zi s Bli­skim is­to­kom, pro­šle ne­de­lje ozna­čio upra­vo nje­ga kao ključ­nog po­sred­ni­ka. Por­tal je ob­ja­vio da je Da­hlan čo­vek ko­ji je za­slu­žan za po­bolj­ša­nje za­hlad­ne­lih od­no­sa iz­me­đu dve dr­ža­ve, na­kon što su Emi­ra­ti 2008. go­di­ne pri­zna­li Ko­so­vo.

Tek po­sle to­ga pri­me­ti­li smo da Da­hlan ni­je bio „čo­vek iz sen­ke” , već da se mo­že vi­de­ti na sko­ro svim fo­to­gra­fi­ja­ma še­i­ko­vih po­se­ta Be­o­gra­du. Na nji­ma se uglav­nom na­la­zi iza še­i­ka Mu­ha­me­da. Ta­ko je, na pri­mer, usli­kan pri­li­kom še­i­ko­ve po­se­te sta­di­o­nu Cr­ve­ne zve­zde, za­tim i na kon­fe­ren­ci­ji za no­vi­na­re u Vla­di Sr­bi­je. U ka­kvoj je to ve­zi Da­hlan sa Đu­ka­no­vi­ćem i ko je u stva­ri čo­vek ko­ji je zbli­žio Sr­bi­ju i Emi­ra­te, „Po­li­ti­ka” je po­ku­ša­la da ot­kri­je.

Ro­đen je 1961. go­di­ne u iz­be­glič­koj po­ro­di­ci iz Ha­ma­me. Po­li­ti­kom je po­čeo da se ba­vi kao ti­nej­džer, pa je u 20. go­di­ni po­ma­gao u osni­va­nju bor­be­nog po­kre­ta Fa­tah u Ga­zi.

Od ta­da je, či­ni se, je­di­no pro­me­na u nje­go­vom ži­vo­tu kon­stant­na. Imao je vo­de­ću ulo­gu u po­kre­tu, pa je od 1981. do 1986. bio hap­šen čak 11 pu­ta. Bio je me­đu pr­vim Pa­le­stin­ci­ma ko­ji je uče­stvo­vao u ustan­ku pro­tiv Izra­e­la. Zbog to­ga je, ka­ko pi­še u jed­noj od de­pe­ša ko­je je ob­ja­vio „Vi­ki­liks”, 1988. prog­nan u Tu­nis. Po po­vrat­ku vo­dio je Or­ga­ni­za­ci­ju za bez­bed­nost u po­ja­su Ga­ze sve do 2002. ka­da je pod­neo ostav­ku. Bio je sa­vet­nik za na­ci­o­nal­nu bez­bed­nost Ja­se­ra Ara­fa­ta do 2002. ka­da su se zbog ne­sla­ga­nja raz­i­šli. Ime­no­van je za pa­le­stin­skog mi­ni­stra od­bra­ne 2003, a za mi­ni­stra ci­vil­nih po­slo­va iza­bran je 2005. go­di­ne. Ovu bi­o­gra­fi­ju je Da­hlan sam do­sta­vio ame­rič­kim di­plo­ma­ta­ma, a mo­že se vi­de­ti na „Vi­ki­lik­su”.

Me­đu arap­skim sve­tom po­znat je i po to­me što je or­ga­ni­zo­vao naj­ve­ći mi­ting pri­sta­li­ca Fa­ta­ha 2007. go­di­ne, ali je ka­sni­je bio pred­stav­nik u pre­go­vo­ri­ma ko­ji su re­zul­ti­ra­li spo­ra­zu­mom sa Ha­ma­som, gde su se obe stra­ne do­go­vo­ri­le da za­u­sta­ve voj­ne su­ko­be i for­mi­ra­ju vla­du na­ci­o­nal­nog je­din­stva.

U mar­tu 2007. Mah­mud Abas ime­no­vao ga je za vo­đu Sa­ve­ta za na­ci­o­nal­nu bez­bed­nost ka­ko bi nad­gle­dao sve sna­ge bez­bed­no­sti na pa­le­stin­skoj te­ri­to­ri­ji.

Me­đu­tim, uz ame­rič­ku po­moć, Da­hlan je or­ga­ni­zo­vao pa­ra­voj­ne je­di­ni­ce od ne­ko­li­ko hi­lja­da bo­ra­ca i lo­bi­rao u Izra­e­lu da Fa­ta­ho­ve sna­ge do­bi­ju ve­li­ku ko­li­či­nu oruž­ja i mu­ni­ci­je za bor­bu pro­tiv Ha­ma­sa. Me­đu­tim, iza­bra­na vla­da Ha­ma­sa pred­u­hi­tri­la je ovaj po­tez iz­vr­šiv­ši kon­tra­u­dar. To je re­zul­ti­ra­lo ostav­kom na me­stu sa­vet­ni­ka za na­ci­o­nal­nu bez­bed­nost. A dok je Da­hlan bio od­su­tan, to­kom bor­bi ko­je su usle­di­le, nje­go­vu ku­ću je sru­šio Ha­mas, a nje­go­ve sna­ge su prog­na­ne iz Ga­ze.

Ra­do vi­đen sa­go­vor­nik ame­rič­kih di­plo­ma­ta

A gde je Da­hlan na­šao uto­či­šte ot­kri­va jed­na de­pe­ša na „Vi­ki­lik­su”. Ostav­ku na me­stu vo­đe Sa­ve­ta za na­ci­o­nal­nu bez­bed­nost Da­hlan je po­slao iz Cr­ne Go­re i to iz In­sti­tu­ta za fi­zi­kal­nu me­di­ci­nu, re­ha­bi­li­ta­ci­ju i re­u­ma­to­lo­gi­ju „Dr Si­mo Mi­lo­še­vić”. U ok­to­bru iste go­di­ne Bu­šo­va ad­mi­ni­stra­ci­ja vr­ši­la je pri­ti­sak na Mah­mu­da Aba­sa da Da­hla­na ime­nu­je kao svog za­me­ni­ka.

Da ga je Ame­ri­ka fa­vo­ri­zo­va­la – ta­ko­đe po­sto­je do­ka­zi na „Vi­ki­lik­su”. Ka­ko pi­še u de­pe­ša­ma, ame­rič­ki zva­nič­ni­ci ni­su za­bri­nu­ti zbog či­nje­ni­ce da Mah­mud Abas ne­će do­bi­ti iz­bo­re i da bi na toj po­zi­ci­ji vi­še vo­le­li da vi­de pa­le­stin­skog pre­mi­je­ra Sa­la­ma Fa­je­da ili vo­đu Fa­ta­ha Mu­ha­me­da Da­hla­na. U av­gu­stu 2009. iza­bran je u Cen­tral­ni ko­mi­tet Fa­ta­ha. U ju­nu 2011. oda­tle je iz­ba­čen na in­si­sti­ra­nje pred­sed­ni­ka Mah­mu­da Aba­sa, ko­ji ga je sum­nji­čio za ubi­stvo pa­le­stin­skog li­de­ra Ja­se­ra Ara­fa­ta. Uto­či­šte je po­tra­žio u UAE.

Da­hlan je bio ra­do vi­đen sa­go­vor­nik ame­rič­kih di­plo­ma­ta što se vi­di iz de­pe­ša ko­je je ob­ja­vio „Vi­ki­liks”. Nje­go­vo mi­šlje­nje di­plo­ma­te su sma­tra­le re­le­vant­nim i u vi­še od 50 de­pe­ša po­sla­tih zva­nič­nom Va­šing­to­nu spo­mi­nje se ime Mu­ha­me­da Da­hla­na. Je­dan ame­rič­ki zva­nič­nik ta­ko ga opi­su­je kao „čo­ve­ka do­volj­no pa­met­nog da raz­u­me da je tim­ska igra bo­lja od so­li­ra­nja”.

Ta­ko je, na pri­mer, kon­sul­to­van u mi­rov­nim pre­go­vo­ri­ma iz­me­đu Izra­e­la i Pa­le­sti­ne, ka­da je re­kao da Ben­ja­min Ne­ta­ni­ja­hu, izra­el­ski pre­mi­jer, iz­be­ga­va mi­rov­ne pre­go­vo­re. O to­me da ame­rič­ki zva­nič­ni­ci sto­je iza nje­ga pi­sao je 2011 dnev­ni list „El Re­sa­lah”, na­klo­njen Ha­ma­su.

„Vi­ki­liks” je ob­ja­vio i da se 2010. u Špa­ni­ji sa­stao sa Ga­da­fi­je­vim si­nom Sa­i­fom. U ame­rič­kim de­pe­ša­ma osta­lo je za­be­le­že­no sve­do­če­nje še­fa ka­bi­ne­ta mla­đeg Ga­da­fi­ja, ko­ji je Da­hla­na opi­sao kao „mno­go od­go­vor­ni­jeg od pa­le­stin­skog pred­sed­ni­ka Mah­mu­da Aba­sa, za ko­ga je re­kao da je sla­ba fi­gu­ra bez auto­ri­te­ta” .

Za­ni­mlji­vo je da ga imam še­ik Mu­ha­med Al Ka­ta­ni u jed­noj od de­pe­ša op­tu­žu­je da ga je, kao čla­na Fa­ta­ha, ob­u­ča­va­la CIA. Pre­ma nje­go­vim re­či­ma, CIA je pro­gram po­mo­ći bez­bed­no­sti raz­vi­ja­la pod okri­ljem Džor­dža Te­ne­ta, Ja­se­ra Ara­fa­ta i Mu­ha­me­da Da­hla­na. Po­grd­nim to­nom on čla­no­ve Fa­ta­ha opi­su­je kao agen­te pro­vo­ka­to­re, la­ke­je, ne­pri­ja­te­lje pa­le­stin­ske dr­ža­ve i mu­sli­ma­na.

Dr­ža­vlja­nin Cr­ne Go­re

Su­de­ći pre­ma zva­nič­nim re­gi­stri­ma, Da­hlan ne­ma ni­ka­kve po­slo­ve u Sr­bi­ji, ali je za­to vr­lo ak­ti­van u Cr­noj Go­ri či­ji je dr­ža­vlja­nin po­stao 2012. go­di­ne. Ka­ko ka­žu na­ši iz­vo­ri, on je ne­dav­no vi­đen u pri­ja­telj­skom raz­go­vo­ru s pre­mi­je­rom Cr­ne Go­re na jed­noj jah­ti u elit­nom na­se­lju Por­to Mon­te­ne­gro u Tiv­tu.

Uvi­dom u Cen­tral­ni re­gi­star pri­vred­nih su­bje­ka­ta, vi­di se da je on osni­vač naj­ma­nje dva pred­u­ze­ća u Cr­noj Go­ri. „Le­vant in­ter­ne­še­nel in­kor­po­rej­šen” kao dru­štvo sa ogra­ni­če­nom od­go­vor­no­šću za kon­sal­ting i me­nadž­ment po­slo­ve re­gi­stro­va­no je u av­gu­stu 2009. go­di­ne. Na is­toj adre­si u po­slov­nom de­lu Pod­go­ri­ce u Uli­ci Džor­dža Va­šing­to­na re­gi­stro­va­na je fir­ma „Ma­na­rah hol­ding” kao dru­štvo sa ogra­ni­če­nom od­go­vor­no­šću za po­slo­ve sa ne­kret­ni­na­ma, gde je Da­hlan je­dan od osni­va­ča. O po­slo­va­nju ovih kom­pa­ni­ja ne­ma jav­no do­stup­nih po­da­ta­ka, a u Cen­tral­nom re­gi­stru pri­vred­nih su­bje­ka­ta Cr­ne Go­re ne po­sto­ji ni­je­dan fi­nan­sij­ski iz­ve­štaj za svih pet go­di­na po­slo­va­nja.

Arap­ski por­tal tvr­di da je Da­hlan vla­snik i kom­pa­ni­je „Mon­te me­na in­vest­ments” ko­ja je u ste­ča­ju. Iako su osni­va­či ove fir­me sa Bli­skog is­to­ka, ni­smo na­šli Da­hla­no­vu ve­zu s nji­ma. Osni­vač ove fir­me je Mu­ha­med Ra­šid, ko­ga „Mid­dle East Eye” ozna­ča­va kao Da­hla­no­vog ključ­nog sa­rad­ni­ka u Cr­noj Go­ri. Ra­šid je u CG sa Dra­gi­com Mr­va­lje­vić osno­vao kom­pa­ni­ju „Pi­o­nir in­vest­ment” ko­ja je go­di­nu da­na ka­sni­je pre­i­me­no­va­na u po­me­nu­ti „Mon­te me­na in­vest­ment” . Upra­vo je Dra­gi­ca Mr­va­lje­vić, di­rek­tor­ka kom­pa­ni­je „Praj­me­ri in­vest”, ve­za iz­me­đu Đu­ka­no­vi­ća i Da­hla­na. Ka­ko smo pro­ve­ri­li u Cen­tral­nom re­gi­stru Cr­ne Go­re, kao osni­vač fir­me „Praj­me­ri in­vest” na­vo­di se upra­vo pre­mi­jer Mi­lo Đu­ka­no­vić, a iz­vr­šni di­rek­tor i ovla­šće­ni za­stup­nik je Dra­gi­ca Mr­va­lje­vić.

Tekst ko­ji je ob­ja­vio „Middle East Eye” u pri­lič­no ne­ga­tiv­noj ko­no­ta­ci­ji opi­su­je Da­hla­no­ve ve­ze sa Sr­bi­jom. Taj por­tal je, su­de­ći po ve­sti­ma ko­je ob­ja­vlju­je, oči­gled­no bli­zak Ha­ma­su, or­ga­ni­za­ci­ji sa ko­jom Da­hlan ni­ka­ko ni­je u do­brim od­no­si­ma. Por­tal Alak­hbar ne­dav­no je Da­hla­na ozna­čio kao oso­bu ko­ju će no­vac iz UAE us­pe­ti da vra­ti u Ga­zu.

A od­go­vor na pi­ta­nje za­što se Da­hlan na­šao na me­ti kri­ti­ke mo­žda se na­la­zi u po­sled­njoj re­če­ni­ci tek­sta ob­ja­vlje­nog na ovom por­ta­lu.

„Po­sto­ji mo­guć­nost da se Da­hlan vra­ti u Fa­tah i pre­u­zme kon­tro­lu nad Ga­zom”.

Ani­ca Te­le­sko­vić
objavljeno: 02.09.2014.