Karlovac – Željko Sekulić, član Lovačkog udruženja Tetijeb iz Teslića osvojio je fotografijom „Radoznali mališan“ 1 nagradu na Međunarodnom konkursu „Priroda i divljač 2918“ održanom početkom marta u Hrvatskoj
U sklopu 2. naučno-stručnog skupa s međunarodnim sudjelovanjem „Priroda i divljač“ održanim početkom marta u Karlovcu (Hrvatska), bila otvorena izložba fotografija „Priroda i divljač“ 2018.
Autori fotografija bili su autori sa fokusim na studente i predavače viših i visokih škola.
Ove godine na konkurs su pristigle 32 fotografije iz Hrvatske, Bosne i Hercegovine, Srbije i Slovačke, a prvu nagradu osvojio je Željko Sekulić iz Teslića sa fotografijom „Radoznali mališani“.
Drugu nagradu osvojio je student Tomislav Zrinski s fotografijom „Divokoza s Olimpa“, a treću Nino Salkić, fotograf na projektu Rewilding Velebit, s fotografijom srnjaka u dubokoj šumi NP Sjeverni Velebit.
Naučni skup koji je potreban svima nama
Veleučilište u Karlovcu (Hrvatska) bilo je domaćin jedinstvenog multidisciplinarnog skupa koji se održao 01. marta. Riječ je o 2. naučno-stručnom skupu s međunarodnim sudjelovanjem „Priroda i divljač“, koji se ove godine bavio tematikom stranih vrsta i lovstva.
Skup se održao u organizaciji Veleučilišta u Karlovcu (odjela Lovstva i zaštite prirode) i Udruge diplomiranih studenata Veleučilišta u Karlovcu – „Alumni Vuka“, dok su suorganizatori skupa bili Veterinarski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Hrvatski veterinarski institut, Hrvatski šumarski institut, Hrvatski lovački savez, Forst Eibenstein HR hunting & forest d.o.o. i Oikon d.o.o.
Zašto baš strane vrste i lovstvo?
Strana (alohtona, unesena, introducirana) vrsta je ona vrsta koja prirodno ne živi u određenom ekositemu već je u njega dospjela namjernim ili nenamjernim unošenjem. Ako naseljavanje ili širenje strane vrste negativno utječe na bioraznolikost, zdravlje ljudi ili pričinjava ekonomsku štetu na području na koje je unesena, tada se ona smatra invazivnom. Nakon gubitka staništa, invazivne vrste prepoznate su kao drugi najznačajniji uzročnik gubitka bioraznolikosti na području EU, a lovne metode mogu biti interesantan alat koji može pomoći u upravljanju i kontroli tih vrsta.
Na skupu je kratka izlaganja održalo 13 predavača, redom iz relevantnih institucija i organizacija koje se dotiču upravo tematike stranih vrsta.
Raspravljalo se o potrebi za jasnijim definisanjem pojmova kada se barata terminologijom stranih vrsta te djelotovrnijem načinu prijenosa informacija između sektora zaštite prirode i lovstva. Naglašeno je kako su strane vrste nepoželjne, kako za sektor lovstva, tako i za sektor zaštite prirode pa ne bi trebalo biti dvojenja oko pristupa rješavanju ovakve problematike. Iako je uloga lova prepoznata u kontroli i iskorjenjivanju nekih stranih vrsta, često lovci nemaju motivaciju za aktivno sudjelovanje u njihovom suzbijanju. Razlozi dijelom leže i u neprihvaćanju lovaca od strane šire javnosti, bez obzira na argumente struke, što u lovačkim krugovima uzrokuje otpor prema saradnji i prihvaćanju novih znanja.
Edukacija lovaca od velikog značaja
Pri tome je i edukacija lovaca od velikog značaja budući da oni zaista mnogo vremena provode u prirodi, ali nisu educirani o problematici stranih vrsta. Zbog toga je potrebno razviti djelotovoran sistem dojave o prisutnosti strane vrste, u čemu može pomoći i suvremena tehnologija (dojava putem mobilnih aplikacija). Problematičan je i nedostatak komunikacije između sektora lovstva i zaštite prirode što u konačnici onemogućuje dogovor i konkretnije aktivnosti. Isto tako, strane vrste ne poznaju granice, pa bez saradnje između susjednih zemalja nema ni pozitivnih pomaka ni rezultata. Također, i neusuglašenost oko zakonodavstva predstavlja kamen spoticanja. Zakonski okvir nameće veliku količinu birokratije što bitno usporava djelovanje na suzbijanju širenja invazivnih vrsta čime one dobivaju (još) prostora i vremena za svoje invazivno djelovanje.
Cilj skupa bila je interdisciplinarna razmjena znanja između domaćih i stranih stručnjaka, te olakšavanje transfera znanja između obrazovnih i naučnih institucija, odgovornih upravnih tijela, javnih ustanova, civilnog sektora i stručnjaka.
Bez dvojbe – cilj skupa je postignut te se mogu očekivati pozitivni pomaci i jača suradnja kada se radi o stranim vrstama.
AgroKlub
