16/12/2017 11:57
NAJNOVIJE VIJESTI
Evropa traži američku borovnicu

Evropa traži američku borovnicu

Uzgoj malina za samo godinu dana doživio je pad prinosa i izvoza. U 2016. godini iz BiH je izvezeno 22.000 tona maline u iznosu od skoro 56 mil KM, što je bila dobra vijest za taj sektor, da bi u ovoj godini mnogo faktora, zajedno sa niskom otkupnom cijenom, uticalo na pad prinosa. Dok su pojedini malinari u revoltu uništavali rod, stručnjaci kažu da se u cijelu proizvodnju ušlo neorganizovano. U periodu kada bavljenje malinarstvom nosi određene rizike, možda bi trebalo razmisliti o uzgoju nekih drugih vrsta jagodastog voća. 

Jasminka Hadžiabdić, predsjednik Saveza proizvođača jagodastog voća u BiH, nedavno je na okruglom stolu u Sarajevu organizovanom u saradnji sa Grupacijom proizvođača malina TK, rekla da su pojedine vrste jagodastog voća nepravedno zapostavljene. Kako kaže za portal eKapija, američke borovnice su proizvod u koji bi trebalo ulagati, jer postoji kontinuitet u cijeni i plasmanu. 

– Prednosti uzgoja američke borovnice u odnosu na malinu i jagodu, ako pretpostavimo da su ispunjeni svi uslovi neophodni za uspješan uzgoj biljke, su što borovnica svoje plodove daje 30-50 godina, branje je lakše jer je plod stabilniji, tvrđi, otporniji za transport, te ne zahtijeva svakodnevnu berbu. Osim toga, borovnica ima duži period branja što omogućava bolje iskorišćenje vlastite radne snage, kao i prostor za organizovanje berbe. Održavanje je manje zahtjevno u odnosu na malinu, dok je cijena ploda po kg značajno veća, od 2 do 5 puta. 

Osim sigurne tražnje i stabilne cijene na svjetskom tržištu u posljednjih 10 godina, Hadžiabdić kaže da BiH ima idealne uslove za uzgoj ove sorte voća. Američka borovnica voli kiselo zemljište, PH vrijednosti od 4 do 5,5 i bogato organskom materijom. Podnosi zimu i velike minuse, i do minus 25 stepeni, a odgovara joj visoka nadmorska visina. Pošto ima plitak korijen, potrebno je obezbijediti navodnjavanje, kako u vrijeme davanja plodova ne bi ostala bez dovoljne količine vode. 

Najveća plantaža u Visokom 

Firma Frutti Funghi iz Visokog posjeduje jednu od najvećih plantaža američke borovnice u BiH, na površini od 4 hektara. Prve stabljike zasadili su 2009. godine, a kako je za prvi rod potrebno sačekati 3-4 godine, prinose imaju već oko 7 godina. Kapaciteti prerade su hiljadu tona na 10 časova, a pakovanja od 125 gr uglavnom izvoze na tržište EU. 

Američke borovnice sa plantaže u Visokom (Foto: frutti-funghi.com)

Direktor firme Edin Zukan kaže da do sada nisu imali problema u uzgoju i plasmanu ove voćeka, ali mnogo novca ulažu u prilagođavanje zemljišta. 

– Američkoj borovnici odgovara kisela zemlja lošeg kvaliteta, tako da mnogo truda i novca ulažemo u okiseljavanje zemljišta raznim preparatima i prehranom. Osim toga, jako je bitno kvalitetno navodnjavanje, čemu smo ozbiljno pristupili. Pošto žila ide prema vodi, bitno je da navodnjavanje bude sa obje, a ne samo sa jedne strane – priča Zukan za naš portal.

Kako na tržištu Evrope postoji deficit američke borovnice, plasman je za njih osiguran, kaže Zukan. Svu borovnicu plasiraju u svježem stanju.

– Upravo je u tome prednost uzgoja borovnice na ovom podneblju. Zemlje bivše Jugoslavije su pogodne da zbog blizine plasiraju ove borovnice tržištu EU, umjesto da ih ona uvozi iz Čilea, odakle ne mogu stići u svježem stanju.

Zasadi u BiH 

Prema riječima Jasminke Hadžiabdić, predsjednice Saveza proizvođača jagodastog voća, vrijednost izvoza američke borovnice iz BiH u 2016. godini je iznosila 315.500 dolara. Iako ističe da ne postoje tačni podaci o broju proizvođača i zasađenim površinama, evidentirano je da je proizvodnju američke borovnice u BiH počela firma Heko iz Bugojna i to 2006. godine podizanjem zasada sjeverne visokožbunaste borovnice. U 2008. pojavljuju se prve površine na području opština Visoko, Srebrenica, Žepče, Olovo…

– Nažalost sama proizvodnja nije dovoljno uređena i ne daje nam osnovne podatke o površini i proizvedenim količinama, kao i o prosjeku prinosa – navodi Hadžiabdić. 

Dodaje da se američka borovnica proizvedena u BiH najvećim dijelom zadržava na domaćem tržištu. 

– Ove godine je nije bilo dovoljno na tržištu. To možemo smatrati i pozitivnim, jer su naši potrošači prepoznali koristi ovog voća, ali i gledati kao posljedicu smanjenih prinosa, jer ni američka borovnica nije dobro podnijela ovogodišnje elementarne nepogode.

(Foto: kaband/shutterstock.com)

Cijena američke borovnice na tržištu BiH se kretala od 4 do 10 KM/kg, kaže naša sagovornica. Cijena koju su nudili otkupljivači bila je od 4 do 6 KM, dok je tržišna cijena bila od 7 do 10 KM. 

Mala proizvodnja 

Glavni razlozi zbog koji su se poljoprivrednici u BIH okrenuli uzgoju malina i jagoda, a ne američke borovnice, jesu jeftinija investicija i brža zarada, kaže direktor firme Frutti Funghi. 

– Ako polka dospijeva za 90 dana, a za prvi rod američke borovnice potrebno je sačekati od tri do četiri godine, jasno je zašto je proizvodnja maline masovnija – navodi Zukan. 

To potvrđuje i predsjednica Saveza proizvođača jagodastog voća u BiH. 

– Pokretanje proizvodnje američke borovnice ima veće ulazne barijere, što se ogleda o početnoj investiciji koja po jednom dunumu iznosi minimalno 4.000 KM. Prvi prihodi koji će početi otplaćivati investiciju se očekuju tek u trećoj ili četvrtoj godini sadnje. Još jedan od razloga je i nepostojanje sigurnog otkupnog tržišta u BiH.

Hadžiabdić kaže da problemi sa otkupom u BiH prate ovu proizvodnju od samog početka. To se ogleda u velikoj razlici u cijeni jednog kilograma koji plaćaju izvoznici iz BiH, i onoj koju proizvođač može dobiti na domaćem tržištu. 

– Prodaja na domaćem tržištu nije za sve proizvođače bila odgovarajuća opcija, jer im predstavlja dodatni angažman, ili jednostavno ljudi ne žele da ulaze u te poslove, već da se bave isključivo proizvodnjom – objašnjava naša sagovornica. 

Ističe i da je jedan od najvećih problema, prema mišljenju proizvođača, prinos po dunumu. Iako su projekcije da bi u petoj do šestoj godini zasada jedna biljka trebalo da daje 5 do 7 kilograma borovnice, to u praksi nije slučaj.

Ipak, ovo je kultura koja ima potencijal, kaže Hadžiabdić, pa je potrebno unaprijediti znanje o ovoj sorti i prepoznati sistem podrške koji joj odgovara. Tu se podrazumijeva modernizacija plantaža, lanac distribucije svježe borovnice i sistem podrške za uvođenje standarda.

Vedrana Džudža ekapija.ba

Facebook Comments

Comments

comments

About Teslić Online

Teslić Online je portal, kreiran od strane mladih entuzijasta u cilju stvaranja kreativnih sadržaja koji bi služili svim građanima Teslića, ali i šire. Portal takođe prikuplja sve informacije korisne za krajnje korisnike, objedinjuje na jednom mjestu i prezentuje na najkvalitetniji način. Teslić Online nastoji izgraditi jedinstvenu prepoznatljivost, na način, da će stvoriti prostor za sve izvore informacija. Takođe želimo koristiti svim građanima Teslića a i šire, ne propagirajući samo određene izvore informacija, već naprotiv, izgraditi raznolikost izvora informacija i time dati mogućnost, svim našim korisnicima da sami donesu sud o temi ili temama.
Download Free Premium Joomla Templates • FREE High-quality Joomla! Designs BIGtheme.net