Da li se danas više isplati kupiti ili iznajmiti stan?

0
1625
(Foto: hxdbzxy/shutterstock.com)
Kako bi se razriješila dilema da li se više isplati kupovina nekretnine ili najam portal Buka je razgovao sa dugogodišnjim radnicima na polju nekretnina, sa sugrađanima koji su odabrali opciju kupovine stana, ali i sa onima koji su ostali pri najmu. Kontaktirali su ekonomiste, ali i banke i saznali njihovu ponudu stambenih kredita.

Posljednje dvije godine sve više građana BiH se odlučuje kupiti nekretninu, podaci su agencija za nekretnine. I dok se u glavnom gradu BiH na kupovinu nekretnina odlučuju najčešće mladi bračni parovi koji po prvi put rješavaju stambeno pitanje, u Banjaluci su to najčešće ljudi iz dijaspore.

Alma Abdagić izvršna direktorica Rental nekretnina iz Sarajeva, za Buku kaže da se cijena novogradnje u glavnom gradu kreće od 1.200 do 3.500 KM koliko postižu stanovi u centru grada.

– Recesija je donijela manju potražnju nekretnina, pad se najviše osjetio 2009. i 2010. godine, dok od 2016. godine osjećamo konstantan blagi rast potražnje i prodaje nekretnina, ali i cijena. Najčešći kupci su oni koji prvi put rješavaju stambeno pitanje, dakle mladi parovi koji se osamostaljuju, ili opet parovi između 35 i 45 godina koji zbog širenja porodice, te potrebe za većim stanovima prodaju svoje prve domove uglavnom dvosobne i kupuju trosobne ili četverosobne stanove, ovisno o potrebama. S druge strane građani srednje životne dobi često svoje porodične nekretnine mijenjaju za manje stanove. To su bračni parovi ili samci čija su djeca stvorila svoje domove pa više nemaju potrebu za velikim stanovima – rekla je za portal Buka Abdagić.

Kada je riječ o najmu, kaže da su univerzitetski gradovi puni studenata, koji unajmljuju stanove, uslovno rečeno, niže klase. Ti stanovi u Sarajevu kreću se od 300 – 500 KM. S druge strane predstavnici diplomatskog kora, strani uposlenici nevladinih organizacija, uposlenici velikih međunarodnih firmi unajmljuju krem renitijerskog tržišta, pa se za takve stanove izdvajaju od 800 pa sve do 3.000 KM.

– U posljednje vrijeme Bosanci i Hercegovci odlučuju se za kupovinu koja je uvijek bolja opcija od najma. Čak i ukoliko dižete kredit cijena mjesečne rate jednaka je renti koju biste plaćali za tuđi stan. Nakon što ste isplatili kredit vi ste postali vlasnik stana. Nakon godina najma i plaćanja zakupa vi ste i dalje bez vlastitog krova nad glavom – ističe sagovornica Buke.

Njeno mišljenje dijeli i direktor Agencije za nekretnine Senzor u Banjaluci Manojlo Popović. Pametnije je, kaže, kupiti stan nego biti podstanar, jer je to bacanje novca.

Prema njegovim riječima i u Banjaluci je, u posljednjih godinu dana, došlo do rasta prodaje stanova. Kaže i da skupi kvadrati u ovom gradu imaju svoje mušterije, te iako cijene novogradnje u centru iznose i do 3.000 KM po kvadratu, dinamičnu gradnju prati i velika potražnja.

On je precizirao da se najviše traže stanovi u banjalučkom naselju Nova Varoš, blizu Poliklinike, na početku naselja Borik, u Ulici Stepe Stepanovića, oko Univerziteta i fakulteta gdje se cijene kreću od 2.200 KM po kvadratu do 3.000 KM.

– Najviše se traže nektretnine u centru grada. Tu su stanovi i kvalitetniji, lakše se mogu iznajmiti, pa se većina kupaca, pogotovo onih iz dijaspore i odlučuju za nekretnine u centru, po mogućnosti veće kvadrature sa obezbjeđenim parking ili garažnim mjestom – naveo je Popović i dodao da se stanovi u novogradnji na udaljenijim lokacijama od centra mogu naći i za 1.500 i 1.600 KM dok cijena kvadrata u staroj gradnji u prosjeku iznosi oko 1.500 KM. Pozivajući se na svoje 20-godišnje iskutvo, Popović je rekao da je za iznajmljivanje najbolje kupiti stan u centru grada, na prvom ili drugom spratu, dok je za mlađe bračne parove dobro rješenje i naselje Starčevica, gdje kvadrati nisu skupi kao u centru. Na pitanje ko su najčešći kupci nekretnina, rekao je da su to ljudi iz dijaspore.

(Foto: create jobs 51/shutterstock.com)
Uzeti kredit ili iznajmiti

U slučaju dizanja kredita bitne su sljedeće stavke: kreditna sposobnost, stalna primanja, kao i njihova visina. Ako imate tu sreću da ispunjavate naprijed navedene uslove ovu su rate koje bi svakog mjeseca trebali izmirivati.

Buka je razgovarala sa supružnicima koji su prije par mjeseci podigli kredit za kupovinu stana u Banjaluci kod Sberbank i saznali su detalje. S obzirom na to da je riječ o mladom bračnom paru ostvarili su pravo na IRB-ovu povlasticu, odnosno nešto nižu kamatnu stopu. Podigli su kredit u iznosu od 97.500 KM sa rokom otplate 20 godina, uz mjesečnu ratu od 540 KM. Buka napominje i to je uslov da dođu do ovog kredita bio da imaju redovna primanja u iznosu od najmanje 1.500 KM.

Banjalučanin Nikola L, rekao je za Buku da je odustao od kupovine stana, iako ima dobro plaćen posao i koliko toliko siguran. Razlog je činjenica da još uvijek živi sam i plaća iznajmljeni stan jako povoljno – 200 KM mjesečno, a nije ni siguran da će za 10 godina ostati živjeti u BiH.

Mit o najmu kao “bacanju novca”

Kako bi provjerili koja opcija je bolja – iznajmiti ili kupiti na kredit, Buka je razgovarala i sa ekonomistom Milošem Grujićem.

Prema njegovim riječima ljudi kupuju stanove jer žele da imaju nekretninu i bolju “aktivu” u starosti. Nastoje da se osiguraju da će moći da žive u nečemu ili to barem izdaju. Pri tom, često ne žele ni sebi da priznaju da preskupo plaćaju kvadrate.

– Pretpostavimo da je istina da cijene nekretnina konstantno rastu. Cijene stanova zaista jesu veće nego prije 10 godina. Dakle, još uvijek je tražnja veća od ponude. Takva situacija će se i vjerovatno zadržati u većim gradovima kao posljedica priliva i rasta stanovništva. S druge strane, vrijednosti nekretnina u manjim mjestima će se smanjivati kao posljedica demografskih promjena. Osim toga, u većim sredinama imamo efekat “trofeja”. Stan u Banjaluci za advokata iz Prnjavora ili zubara iz Laktaša zaista predstavlja investiciju”, rekao je za Buku Grujić i i napomenuo da kada se govori o nekretninama bitne su demografska slika i plate. Svi, kaže, posmatramo prosječnu plati ali ne i medijanu. U skupu u kojem od deset radnika devet ima platu 500 KM a jedan 4.000 prosjek jeste 750 ali je medijana 500 KM.

– Ako ovako stvari posmatramo, koliko su sada kvadrati skupi? – pita se Grujić.

Dodaje da mnogi svjesno žive kao podstanari a razliku koju bi dali za stan štede.

– Tu dolazimo do poente. Ima ekonomske racionalnosti u izboru da čitav život živite kao podstanar a da razliku štedite – ističe Grujić.

E KAPIJA/Izvor