Domaće vlasti ponovo zakazale, privrednici razočarani, šteta od poplava nije sanirana

0
1205

Prema procjenama, šteta i gubici koji su uzrokovani majskim poplavama u BiH su ogromni i iznose oko 4 milijarde KM.

Samo je poslovni sektor pretrpio štetu u iznosu od cca 2,5 milijardi KM, pri čemu, tokom procjene, nije uzeta u obzir i ona šteta koja je nastala u neformalnom sektoru, a koju je takođe neophodno sanirati. Isto tako, treba spomenuti i štetu uzrokovanu poslije majskih poplava, a nastalu u šestom i osmom mjesecu, koja, s gledišta vlasti, kao i da ne postoji. Šteta od poplava ugrozila je živote i socijalno-ekonomsku budućnost građana BiH, 3.000 ljudi je ostalo bez posla, 13.500 radnih mjesta je direktno ugroženo, dok se 50.000 radnih mjesta smatra indirektno ugroženim. Međutim, od navedenih podataka, još više razočarava činjenica, što je navedena šteta mogla da bude upola manja, da su nadležne vlasti na vrijeme preduzele odgovarajuće preventivne mjere za zaštitu od poplava. O tome svjedoči i dokument koji je 2013. godine donijela Kancelarija za reviziju FBiH. Konkretnije, radi se o Izvještaju revizije učinka – prevencija poplava u FBiH, u kojem se, između ostalog, navodi da:

“Posljednjih godina poplave intenzivno pogađaju područje Federacije BiH i nanose veliku materijalnu štetu koja je, prema procjeni, u 2010. godini iznosila oko 100 miliona KM. Indikativno je da se poplave ponavljaju, skoro svake godine, na istim područjima koja su identifikovana u Nacrtu GPPOP. Kako ističu mediji, privrednici i nevladin sektor ‘poplave uvijek iznenade, jer nema prevencije’. Sa stanovišta privrednika, vlasti nisu učinile dovoljno u provođenju preventivnih mjera, što ima za posljedicu plavljenje objekata, poljoprivrednog zemljišta i naselja. Istraživanja stručnjaka i studije ukazuju da su aktivnosti na rekonstrukciji i održavanju postojećih i izgradnji novih zaštitnih objekata nedovoljne i da je evidentna stagnacija. Prema procjeni stručnjaka ‘svaki uloženi dolar u prevenciju smanjuje štetu od poplava i do osam puta’. Poplave kao prirodni fenomen, nije moguće spriječiti, ali preduzimanjem preventivnih mjera može se ublažiti štetno djelovanje voda.”

Dakle, mjere prevencije su izostale, šteta je nastala. Sada se postavlja pitanje saniranja iste. Iako je veći dio štete pretrpio sektor privrede, ipak je sva sanacija uglavnom usmjerena prema stanovništvu i društvenoj i komunalnoj infrastrukturi. “Očuvanje radnih mjesta je trebalo da bude prioritet”, smatraju privrednici, koji su, kako kažu “nepravedno stavljeni u drugi plan”. Čak i pomoć koja im je obećana od strane domaće vlasti je u velikom dijelu izostala. Sredstva koja su izdvojena u te svrhe troše se netransparentno, a kriterijumi za dodjelu istih su za većinu neprihvatljivi. Da stanje bude još gore, nadležne vlasti i dan-danas iskazuju nezainteresovanost za pružanje bilo kakvog oblika pomoći i saradnje sa privrednicima, ali i drugim organizacijama, institucijama i asocijacijama, kako bi nastala šteta bila ublažena i eventualno u potpunosti sanirana. Tako na primjer predstavnici Udruženja privrednika “15. maj” iz Doboja, ističu, da je uzaludan svaki napor da se dođe do predstavnika lokalne vlasti, kako bi bila pokrenuta od njih podnijeta inicijativa, za formiranje privrednog savjeta na nivou opštine. Postavlja se i pitanje zbog čega je izvršena procjena štete kada pomoć, u velikom dijelu, i dalje ne stiže?

Vlast jednostavno nema sluha. Tako ni nakon 9 mjeseci od majskih poplava nije kreiran cijeli Program za saniranje nastalie štete od poplava/klizišta za MSP u BiH, koji je prijeko potreban. Nezavisni biro za razvoj (NBR) i Udruženje za poduzetništvo i posao LiNK, će, sa Mrežom za ekonomski razvoj u BiH (LEDnet), prema nadležnim entitetskim i kantonalnim vlastima upućivati inicijative za njegovu uspostavu.

Zahvaljujući Programu održivosti civilnog društva u BiH (CSSP), kojeg finansira USAID i Ambasada Velike Britanije u BiH, Nezavisni biro za razvoj (NBR) i Udruženje za poduzetništvo i posao LiNK Mostar, su izabrani  za koordinatora sektora Politike ekonomskog razvoja. U sklopu CSSP programa, provodi se kampanja javnog zagovaranja: “Boljim poslovnim okruženjem do više radnih mjesta” kako bi se i na taj način doprinijelo  rješavanju dijela problema poslovnog okruženja u BiH.

NEZAVISNE